XII TKT FEST: “Međuigra od 0-24” Zijaha Sokolovića u 17:00 i 19:30

Zbog velikog interesovanja publike za predstavu Zijaha Sokolovića “Međuigra od 0-24” na 12. TKT Festu, biće izvedena u dva termina (ponedjeljak) 31.marta 2014. godine u 17:00 i 19:30.

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)

Vidimo se na XII TKT Festu

XII TKT FEST: Premijera “ONA” NP “Toša Jovanović” Zrenjanin i AU Novi Sad

Četvrtak, 03.04.2013. u 19,30
Premijera: “ONA” Đulvezan, Milošević, Knežević, režija: Mija Knežević,
Koprodukcija: Narodno pozorište “Toša Jovanović” ZRENJANIN i Akademija umetnosti Novi Sad,
Igraju: Jelena Đuvezan i Alisa Laco

1

ONA je autorski projekat, komad koji je nastao po motivima dramskog teksta “Hana i Hana” i međusobnim preplitanjem tekstova sa ženskih blogova koje smo uobličile u dramsku strukturu. Dramski tekst je nastao kao odgovor na bavljenje pitanjem o ženskom identitetu danas. ONA je pretpostavka jedne ženske psihološke linije, i lik Hane je rezultat prikupljanja različitih ženskih ispovesti.
S obzirom na to da je glavni lik u drami tridesetogodišnja žena, ova drama se tematski bavi krizom ženskog identiteta, završetka jedne faze života i ulaska u novu.
Predstava govori o razumevanju i nerazumevanju sebe. O izlasku iz “mlakog transa” svakodnevice i ulasku u svoj unutrašnji svet. O razumevanju stvari koje izgledaju samorazumljive. O kontaktu sa sobom. O otkrivanju i sagledavanju sopstvenog života.

Lica:
Hana II je Jelena Đulvezan
Hana I je Alisa Lacko
A zapravo su jedna jedina Hana.

Režija i koncept Mia Knežević
Scenografija i scenski dizajn Miljena Vučković
Kostim Romana Knežević
Autorke komada Jelena Đulvezan, Mina Milošević i Mia Knežević

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu

XII TKT FEST: “KURVA” HNK “Ivan Plemeniti Zajc” Rijeka

Srijeda, 02.04.2013. u 19,30 sati u Teataru kabare Tuzla
“KURVA”, autorica: Vedrana Rudan, režija: Zijah Sokolović,
Produkcija:HNK “Ivan Plemeniti Zajc”,
Igra: Olivera Baljak
Autor songa: Sandi Bratonja
Suradnica za pokret i ples: Martina Hrlić Rogić
Suradnica za video: Tamara Dugandžija
Suradnica na kostimu: Manuela Paladin Šabanović
Montažerka: Ana Jurčić

Osoba:
Kurva: Olivera Baljak

Inspicijentica: Jolanda Pahor

images

U knjizi, nastaloj kao zbirka kolumni pisanih za tjednik „Nacional“, Kad je žena kurva/Kad je muškarac peder, Vedrana Rudan nastavlja se baviti svojim stalnim temama kao što su nasilje nad ženama, mačizam i primitivizam, odgoj djece, nametnuti obrasci ponašanja u konzervativno-tradicionalnom, katoličkom društvu, siromaštvo i politička korupcija, kult mladosti i ljepote nametnuti kroz medije… Monolozi „žena na rubu živčanog sloma“ karakteristični za njezine romane ovdje su, kako navodi Jagna Pogačnik u svojoj recenziji knjige „monolozi autorice suočene s privatnim temama, uklopljenim u dublji društveni kontekst. Velika psovačica bez dlake na jeziku, kakvom se Rudan percipira u javnosti, ovdje će vrlo transparento iskazati i vlastite slabe točke i progovoriti o strahu od starenja, bolesti i smrti ili se razotkriti kao brižna majka koja diže kredit za svoju kćerku, dakle otkriti kako su grubost i vulgarnost (i) rezultat ranjivosti na koju ni ona nije imuna.”
Iskreno i šokantno, tužno i smiješno, realno i bizarno, sve se to miješa u Vedraninom rukopisu u kojemu njeno pero namjerno i dalje zabada u neuralgične točke društva.

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu

XII TKT FEST: “MEĐUIGRA OD 0 – 24” Zijah Sokolović

U ponedjeljak 31. marta 2014. godine u 19:30 na sceni Teatra Kabare Tuzla u okviru XII TKT FESTa pogledajte predstavu “MEĐUIGRA OD 0 – 24”, autor i režija: Zijah Sokolović,
Produkcija: Zijah Sokolović,
Igra: Zijah Sokolović

Medjuigre_0-24_Plakat

Sokolovićeve „Međuigre 0-24“ na književno-kritički-satirički način komentiraju aktualne političke događaje i društvena stanja

Cabaret »Međuigre 0-24« dotiče besmislenost i manjak logike čitavog čovječjeg djelovanja sa sviješću da je čovjek uhvaćen u zamku civilizacije i usamljenosti, kao prirodnog stanja, i da se to ne može izliječiti, ali može
ublažiti. »Međuigre 0-24« su mala kratka razmišljanja u pauzama između dugih i velikih životnih obaveza. Sastavljene su od mnoštva svakodnevnih razmišljanja stavljenih u formu kratkih priča,od kojih nekoliko njih čini okosnicu cabaretske forme, a ostale se mijenjaju od predstave do predstave koja traje oko 90 minuta.

DSC_1276

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu

XII TKT FEST: “NAŠI DANI” Proces Teatar Beograd

U nedjelju 30. marta 2014. godine u 19:30 na sceni Teatra Kabare Tuzla u okviru XII TKT FESTa pogledajte predstavu “NAŠI DANI”.

1456543_617356974993286_1225069019_n

Predstava “NAŠI DANI” je nastala dramatizacijom satiričnih pjesama V.P.Disa (Naši dani i Himna) i najznačajnijih pripovjedaka Radoja Domanovića (Stradija, Danga i Mrtvo more) koji je oštro, kritički bezpoštedno i duhovito slikao vlast svoga vremena, ogrezlu u korupciji i nasilju.
Za ovu ulogu, Radoslav Milenković je dobio Zlatnu kolajnu publike, na Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu i do danas je izvedena više od 1400 puta u zemlji i svijetu.
“, autor: Radoje Domanović, režija: Radoslav Milenković
Produkcija: Proces teatar, Beograd
Igra: Radoslav Milenković

1374831_586025794793071_645616837_n

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu

 

XII TKT FEST: “ISPAD” Kazalište Virovitica

ispad-face-731x1024

U utorak 1. aprila u 19:30 na sceni Teatra Kabare Tuzla u okviru XII TKT FESTa možete pogledati predstavu “ISPAD” u izvođenju Kazališta Virovitica

Ispad

Dramski tekst produktivnog i uspješnog njemačkog dramatičara Lutza Hübnera Ispad (Aussetzer), premijerno izveden 2007. godine u Hanoveru namijenjen je mladoj publici, pred koju iznosi aktualan i, nažalost, sveprisutan problem nasilja u školama. To se nasilje, kojem se pridružuju emocionalna ucjena, strah, nesigurnost, pritisak, osuda i ocjena okoline, nesporazum i manipulacija, ne odvija, kako je za očekivati, između vršnjaka, već između učenika i učiteljice, čime Hübner dolazi na vrlo osjetljivo i trusno tlo. No, autor to čini svjesno, i u maniri svojih drugih komada, bez okolišanja, jasno, strelovito i jezgrovito ulazi u srž problema, donoseći na scenu punokrvnu, slojevitu i višedimenzionalnu priču o prenapregnutom odnosu mladića i mlade žene, formiranu okvirom njihovih funkcija: učenika i profesorice. Kroz niz kolažnih dijaloga i monologa koji se izmjenjuju brzim tempom, Hübner nas spretno uvlači u unutrašnji svijet protagonista, njihove probleme, strahove, bojazni, osobne logike, argumentacije i racionalizacije, čime nam dokida mogućnost brzopletog, jednoznačnog i kategoričkog suda, kako o likovima, tako i o prirodi njihovog odnosa. Time, ujedno, reflektira okolni kontekst koji ga, u velikoj mjeri, generira i podržava, postavljajući brojna pitanja o tome na koji način i u kojoj mjeri suvremeno društvo uistinu promišlja i sustavno i smisleno koncipira sustav obrazovanja – od njegovog globalnog ustroja, do svakog pojedinog elementa, ne zaboravljujući pritom da ga, u konačnici „čine“ osobe.

05

Bliži se kraj nastavne godine, a neuzornom učeniku Krisu, prijeti jedinica iz zemljopisa, čime dolazi u pitanje i konačni prosijek ocjena i sam prolazak razreda. Kris pokušava uvjeriti predmetnu profesoricu Lidiju da promijeni svoju odluku i da mu višu ocjenu, no kada mu to ne polazi od ruke, bijesan i (iz njegove perspektive) u bezizlaznoj situaciji, pribjegava fizičkom nasilju. Lidija, mlada profesorica, nedavno premještena iz druge škole, odlučuje ne sankcionirati Krisovo ponašanje, nego odlučuje pronaći alternativno rješenje. Oko prijave ispada dvoji i zbog tog što strahuje kako će na činjenicu da ju je udario učenik reagirati kolege, a i učenici. U kojoj mjeri će izgubiti kredibilitet ili poštovanje? Sve to dovodi je do propitivanja vlastitog poziva. Lidija i Kris sklapaju dogovor: neće ga prijaviti, pod uvjetom da uči i nauči za trojku. Kako bi mu pomogla u učenju, Lidija se s Krisom počne nalaziti van škole. Kris je isprva nepovjerljiv prema učiteljici i sumnja u iskrenost njezine namjere da mu pomogne, no, s vremenom razvija povjerenje, počinje učiti i napredovati. Lidija posjećuje Krisovog oca, kako bi razgovarala o daljnjim instrukcijama, koji, nakon njezina odlaska, strogo fizički kažnjava Krisa. I tu će se, na vrijeme nezaustavljen niz nasilja, manipulacija, šutnje, nesporazuma, emocionalnih grčeva, nastaviti… U jednom će se trenutku i učenik i profesorica naći na „istoj strani“. Oboje će se osjećati napušteni, sami, nezaštićeni, preduboko zapleteni u šutnju, pod velikim pritiskom okoline, pred strahom od osude i neuspjeha, u borbi za vlastitu istinu i poziciju.

Kazalište Virovitica po treći se put „vraća“ Hübneru. Nakon iznimnog uspjeha predstava Gretica str. 89 u režiji Roberta Raponje (2004. godine) i Srce boksača u režiji Dražena Ferenčine (2010. godine), donosimo ovaj intrigantan tekst u prijevodu i režiji Damira Mađarića, u nadi da će ovako jasno i hrabro prikazana pozicija i učenika i učitelja, necenzurirano i višeznačno tematiziranje nasilja (na raznim razinama), seksualne i emocionalne manipulacije, očekivanja, osude i pritisak okoline, pitanje granica i odgovornosti, generirati nužne i urgentne promjene. I u sustavu odgoja i obrazovanja u cjelini, ali i kod svakog pojedinca koji je njegov dio. Dakle, kod svih nas.

Ana Prolić

10

Lutz Hübner

Njemački dramatičar Lutz Hübner rođen je 1964. godine u Heilbronnu. Nakon studija njemačke književnosti, filozofije i sociologije, koji mu pružaju široko i eruditsko obrazovanje, pohađa studij glume nakon kojeg dobiva angažmane u kazalištima u Saarbruckenu, Karlsruheu, Neussu i Magdeburgu, gdje će se njegovo polje interesa i djelovanja proširiti i na kazališnu režiju. Od 1996. godine djeluje kao slobodni pisac i redatelj u Berlinu, gdje živi s obitelji.Trenutno je jedan od najproduktivnijih, najizvođenijih, najnagrađivanijih i najprevođenijih suvremenih njemačkih dramatičara. Tom su se trendu pridružile i hrvatske pozornice na kojima su, u nekoliko navrata, uspješno postavljeni Hübnerovi komadi.

Poznat je po raznolikom repertoaru, po životnim prikazima mladih ljudi i obitelji te po realističnom i necenzuriranom prikazu svakodnevnice. Temama i motivima svojih komada, ponajprije namijenjenima dječjoj i mladoj, ali i odrasloj publici, prilazi izravno, snažno i hrabro, uz veliku spisateljsku vještinu kojom, služeći se raznovrsnim dramskim formama i inovativnim dramaturškim postupcima, gradi dinamične, „koncentrirane“ i značenjski nabijene situacije koje uvijek podrazumijevaju kritičko sagledavanje konteksta u kojem nastaju.

Hübnerovi dramski tekstovi ovjenčani su brojnim nagradama, prevedeni na desetke jezika i postavljeni na scenama diljem svijeta na kojima postižu rekordne brojeve izvedbi i bilježe brojnu publiku.

09

Lutz Hübner ISPAD

redatelj

Damir Mađarić

dramaturg i jezični savjetnik

Tomislav Pintarić

kostimografkinja

Vanda Grba

oblikovatelj glazbe

Mario Nađ

oblikovatelj svjetla

Damir Gvojić

igraju

Aleksandra Demše

Goran Koši

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu

XII TKT FEST: “Otello” MTM 1974

Mostarski teatar mladih (MTM) okupio je glumce iz Mostara, Sarajeva i Banje Luke
U predstavi “Otello” glume Rijad Gvozde, Bojan Kolopić, Rok Radiša, Ajla Hamzić, Amra Prutina, Robert Pehar…

Djelo Williama Shakespearea adaptirala je Ljubica Ostojić.
Režija Sead Đulić

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu

XII TKT FEST:”Priča sa istočne strane” BNP Zenica i SARTR Sarajevo

ZIDOVI NESPORAZUMA

Očigledno je da će život bosanskih izbjeglica još zadugo biti krajnje inspirativna tema za književno, dakle i za dramsko uobličenje. Ovaj tragični povijesni bosanskohercegovački (nije, naravno, ovo „osobenost“ samo našeg prostora: u 20. stoljeću milionski su „akteri“ „iznuđene seobe naroda“ koji će u valerima i cinizmu jezičkih igara/konstrukcija biti označavani kao egzilanti, emigranti, raseljena lica, izgnanici, izbjeglice, prisilno raseljeni, ali i oni koji su progonstvo sami izabrali, apatridi… etc.) usud, sa svojom egzistencijalno-antropološkom „situacijom“ postaje i svojevrsnim bh. književnim, dramskim toposom. Prisjetimo se, primjera radi, drama Refugess (1999.) Z. Topčića, čiji su likovi/izbjeglice smješteni u prostor nedefinisanog evropskog egzila, All on board (2005.) N. Kurspahić , koja tematizira sudbinu prognanika iz BiH u Danskoj, ili, pak, Švedsko srce moje majke (2009.) Z. Ključanina koja, opet, tka „priču“ u kojoj se tematsko-motivski progovara o ljudskoj muci bosanskih izbjeglica, žrtava etničkog čišćenja, u Švedskoj.

U drami Priča sa istočne strane (nije, dakako, teško u ovom naslovu prepoznati autorovu namjeru da nas „uvede“ i u širok referentni krug simboličkog pamćenja: od brodvejskog mjuzikla i filma, adaptacije Šekspirove tragedije Romeo i Julija, West Side Story, preko geopolitičkog prostora iz kojeg dolaze likovi drame, pa sve , na primjer,do poslovičnog toposa Istočnog Londona kao, uglavnom, radničkog, sirotinjskog kraja) Darka Lukića zatičemo dva lika, Selmu i Denisa, nekadašnje školske kolege iz Sarajeva, u Londonu „toj ogromnoj varoši čiji je zagrljaj bio smrtonosan za toliko ljudi i žena“ (Crnjanski), tačnije u slučajnom susretu u vagonu londonske podzemne željeznice i u različita vremena u mašti protagonista ove duodrame, „kroz nevrijeme dva izgubljena života od 1991. do 2001.“

U nepretencioznom, ali vrlo rafiniranom dramskom tkanju, kroz devet varijacija susreta, Lukić nam na scenu izvodi likove koji su „pomalo živi“, „pomalo mrtvi“, „podosta izgubljeni“, koji ne žive, nego „borave“ u Londonu i koji, bježeći od rata, zapravo, bježe i od samih sebe i, na taj način, gradeći između sebe nepremostive zidove nesporazuma,egzistencijalno postaju stranci. Osjenčene i uobručene osjećajem tjeskobe, izgubljenosti i osamljenosti, Lukić, dakle, postavlja svoje likove u „situacije“ – koje, u sažetosti, kratkoći svog dramskog oblika, kao u kratkoj priči, koja, podsjećamo, nije epizoda, anegdota iz života, nego i jest sažet dah čovjekovog trajanja, a ovdje, u ovom slučaju, zapravo jesu u funkciji zamjene zapleta – i tako ih „fenomenološki“ ogoljava u muci njihovog, očigledno ne i samo emigrantskog, postojanja. Dramska lica su onda – oslanjajući se na M. Pfistera i njegovu podjelu među dramskim likovima, koje, prema složenosti, dijeli na personifikacije, tipove i individuume – relativno jednostavni tipovi, ali, ne i posve „jednodimenzionalni“ likovi i, shodno tome, uglavnom fiksirani, njihove psihološke reakcije svedene su na klasični „psihološki realizam“ i određene „zadatom“ „situacijom“. Ali, valja, pri tom, naglasiti, da su ove dramske „priče“ daleko od „realizma“ kao postupka u kojem se daje mimetička „slika“ tzv. „objektivne stvarnosti“. Naime, fikcionalnost modela svijeta proizvedene u ovom dramskom tekstu se, dakako, nužno referira i na društvenu zbilju izvan teksta, ali „stvarnost“ sa svim svojim „sadržajima“ – prije svega, mislimo na panideološku sintaksu i njen mitologizirajući, nacionalni patos, tako karakterističan za dobar dio tzv. „ratnog pisma“ – ne preplavljuje dramski prostor. Što, onda, već je rečeno, i otvara mogućnost da likovi mogu slobodnije scenski „disati“ u ovoj, naglasimo, nipošto egzistencijalno neobavezujućoj, suptilnoj dramsko-fikcijskoj igri.

Nedžad Fejzić

Priča sa istočne strane
Autor: Darko Lukić
Režija: Aida Bukvić

Scenografija i kostimografija: SABINA TRNKA
Scenski pokret: SANJA BURIĆ
Izbor muzike: AIDA BUKVIĆ
Producenti: HAZIM BEGAGIĆ, NIHAD KREŠEVLJAKOVIĆ
Izvršne producentice: SANDRA IKANOVIĆ, LATIFA IMAMOVIĆ
Inspicijentice: SABINA GLOGOVAC / SNJEŽANA VRHUNC

Koprodukcija: Bosansko narodno pozorište Zenica i Sarajevski ratni teatar SARTR

Uloge

Selma: SNEŽANA VIDOVIĆ
Denis: SEAD PANDUR

Rezervacije ulaznica na broj telefona 035/264-733 i rezervacije putem SMS-a na broj 060/327-3393. Za SMS rezervaciju potrebno je u poruci navesti ime, prezime, naslov predstave i količinu ulaznica koju rezervišete.

Premijera na XII TKT FEST-u “STANICA”

28.03.2014. u 19,30 sati u Teataru kabare Tuzla,
Premijera: „STANICA“, autorka: Emina Goletić, režija: Haris Šertović
Produkcija: Teatar kabare Tuzla,
Igraju: Samra Mahmutović, Almir Kurtić, Emina Goletić, Damir Mahmutović i Haris Šertović

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti na broj telefona 035 264 733 ili putem SMS-a na broj 060 327 3393.
Potrebno je navesti (ime, prezime, količinu ulaznica i naslov predstave za koju rezervišete ulaznice)
Vidimo se na XII TKT Festu